Divčibare

           Divčibare

Nema ko nije čuo za legendu o prelepom mladiću Narcisu koji je bio zaljuljbljen u svoj odraz u jezeru. U pitanju je bajka koja ima moralnu pouku i uči nas o tome koliko je samoljublje pogubno, ne samo po druge iz naše okoline već i po nas same. Jer, mladić Narcis umire nakon što je ceo život proveo posmatrajući sopstveni lik. Nakon njegove smrti, njegovo telo bogovi pretvaraju u najlepši planinsku cvet koji nosi ime Narcis. Koliko je lep ovaj cvet govori Vam ova bajka o njegovom nastanku, a koliko je onda prekrasna planina Maljen koje je čuvena po svojim prostranim livadama na kojima on preovladava, možete da zamislite. Maljen je bogat ne samo ovim zlatnim laticama , već i šumama jele, crnog i belog bora… Njime protiču brojni potoci, reke…okružen je strmim kanjonima, ali nagrađuje svoje posetioce brojnim slatkim šumskim voćem poput divljih malina, kupina, jagoda…Maljen se proteže od istoka ka zapadu u dužini od 25 kilometara, a smešten je južno od grada Valjeva. Broji mnogo vrhova čije se visine kreću između 1000 do oko 1100 metara nadmorske visine, neki od njih su: Crni vrh (1098. mnv) , Kraljev sto (1104. mnv), Stražara (1061. mnv), Velika pleća (1037. mnv)… Ovi vrhovi okruženi su poznatim planinama Suvobor i Povlen, a u okviru velikog Maljena nalazi se posebna visoravan koja nosi ime Divčibare. Priča se da je svoje ime dobila po tragičnoj smrti mlade devojke, čobanice, koju je zla sudba navela da se udavi u reci Crnoj Kamenici. U sećanje na nju, ali iz upozorenja, da se prilikom kretanja po planinskim predelima bude oprezan, ovo područje dobilo je ime Devojačke bare, odnosno Divčibare. Svakako ovo je samo legenda i ne postoji ni jedan pravi istorijski podatak koji može dokazati pravu priču, ali ono za šta postoje istorijiski izvori to je da je ovo ime prvi put upisano davne 1476.godine od strane Turaka. Divčibare su ušuškane na planini Maljen na prijatnoj nadmosrskoj visini od 980. metara, i ubrajaju se u najkvalitetnije i najpoznatije vazdušne banje naše zemlje. Sam Maljen kao planina poznat je upravo zahvaljujući Divčibarama, jer one su njegovo najveće bogatstvo, i glavni turistički centar. Ono što još doprinosi njenom specifičnom i istom vazduhu osim izolovanosti od gradskih zagađenja i prijatne nadmorske visine, jeste svakako klima koja je karakteriše. Na Divčibarama je klima meštovita, tu se prepliću klimatski faktori panonske, morske i karpatske klime. Ovaj spoj daje jednu savršenu kombinaciju za terapiju bolesti disajnih puteva, jer se preplitanjem ovih vazdušnih struja sa Mediterana, iz panonske nizije i sa Karpata jod zadržava u vazduhu tokom čitave godine.  Srednja temperatura tokom godine iznosi 19°C, a zimi najčešće ima dosta snega. Prvi čovek koji je otkrio ovu prijatnu klimu i povoljan uticaj njenog vazduha na naš organizma na ovim prostorima bio je Knez Miloš Obrenović. Knez Miloš Obrenović je nezaobilazno ime kada se govori o mnoštvu banja i ostalih prirodnih lečilišta u našoj zemlji. Konkretno je vezan za Divčibare, tako što ih je otkupio od Turskog bega. Knez Miloš veoma je često boravio i uživao u balgodetima ovog kraja, naravno usput nadgledajući rad čobana.  Postoji na planini jedan izvor sveže vode, koji je po njemu dobio ime Knez Miloševa česma.  Malo po malo sredinom 20. veka na Divčibarama je počeo prvi razvoj turizma.

Pored svojih lekovitih faktora koje ova visoravan, odnosno vazdušna banja, pruža, ona nudi još mnogo priodnih lepota kao i soprtsko-rekreativnih atrakcija. Od prirodnih lepota tu je svakako čuveni vodopad Skakalo. Visine je nekh 20-ak metara, a formira ga reka Manastirica. Ono što je posebno zanimljivo u vezi ovog vodopada je to što u hladnim zimskim mesecima on biva zaleđen. Led koji se formira u principu je dosta jak i izdržljiv i kao takav zaleđeni vodopad Skakaklo predstavlja idealno vežbalište za sve alpiniste i one koji se bave penjanjem leda. Veoma blizu grada Valjeva, a ne toliko udaljen ni od prestonice naše zemlje odličan je izbor za vikend izlete ili u ovom slučaju vikend treninge. Ostale reke, koje iako ne formiraju ovako velike i privlačne vodopade, svojim tokovima takođe ukrašavaju ovo područje, neke od njih su: Crna Kamenica, Crna reka, Krčmarska reka, Bukovska reka, Kozlica. Kada je reč o zimskim sportovima na ovom području nemoguće je nepomenuti skijanje. Divčibare su poznate i kao jedan od popularnih ski centara u našoj zemlji. U okviru njega se nalazi nekoliko staza za skijanje, neke primerene za iskusne skijaše i one druge primerene za manje iskusne, ili za početnike. Najpoznatija je staza prva oformljena koja se pruža u dužini od oko 800 metara, niz severnu padinu Crnog vrha. Ima žičaru ali i specijalno osvetljenje adaptirano za skijanje u kasnim večernjim satima.  Druga staza se nalazi u njenom „komšiluku“, takođe na severnim padinama Crnog vrha, približne je dužine, ali je znatno teža i zahteva veće iskustvo od prethodne. Poseduje dvosednu žičaru. Obe ove staze smešetene su samoj okolini čuvenog odmarališta „Crni vrh“. Pored njih postoje i staze za one najmlađe ili za one neiskusne, i to čak tri. U pitanju su kratke staze, sa izuzetno blagim nagibom u blizini hotela i odmarališta, u potpunosti prilagođene deci. Oni koji redovno provode zimske dane na ovom terenu ne mogu da se odluče da li je skijanje lepše noću pod osvetljenjem, ili danju kada je vidljivost najveća te im pogled seže sve do prekrasnog i veličanstvenog masiva Kopaonika. Kada su letenje aktivnosti u pitanju valja napomenuti da Divčibare poseduju više sportsko-rekreativnih terena za košarku, rukomet, mini golf, tenis… A, da ne nabrajamo brojne pešačke, odnosno planinarske staze. Zbog prelepih staza koje planinari redovno obilaze izgrađen je i planinarski dom, ali se smeštaj može pronaći i u privatnim kućama i u hotelima. U okviru Divčibara postoje čak četiri različita rezervata prirode, oni nose imena: Čačalački potok, Vražji vir, Crna reka i Zabalac. Svoje prirodne lepote meštani ovih krajeva promovišu na razne načine, a jedan od njih je sprovođenje i organizovanje mnogobrojnih kulturnih manifestacija i događaja. Najpoznatija turistička manifestacija na ovom području je svakako „Beli narcis“, u okviru koje se prelepe devojke ovih krajeva takmiče za titulu misice, a koncerti poznatih pevača i grupa najčešći su prateći program. Takođe od skoro se na ovoj manifestaciju  igraju i dečje predstave, jer je ovo planina idealna za boravak i onih najmlađih. Nije neobično što ova manifestacija nosi ovakav naziv s obzirom da je taj cvet na neki način zaštitni simbol ove prekrasne planine.

Na Divčibarama se mogu lečiti mnoge bolesti (neurovegetativni poremećaji, bronhitisi i astme), pored toga ona nudi niz sportsko-rekreativnih aktivnosti čak i za decu. Ova visoravan, ova vazdušna banja idealno je mesto za kratke vikend-izlete velikih porodica. Nadomak je glavnih gradova i do nje se brzo stiže, ali se odmor na njoj brzo ne zaboravlja.