Pravoslavna crkva
Hrišćanstvo na prostoru Balkana počinje od prvih vekova nove ere, a Srpska pravoslavna crkva je jedna od upravno samostalnih pravoslavnih crkava koja sa ostalim pravoslavnim crkvama čini istočnu, pravoslavnu hrišćansku crkvu.
Preteča Srpske pravoslavne crkve je Žičko-pećka arhiepiskopija koja je stekla samostalnost 1219. godine zahvaljujući Svetom Savi (1174. – 1236.), prvom Srpskom arhiepiskopu, rodjenim kao Rastko Nemanjić, najmladji sin velikog župana Stefana Nemanje .
Kao preteča Srpske pravoslavne crkve može se smatrati i Pećka patrijaršija koja je postojala u periodu od 1346. – 1458. i koju je osnovao car Dušan silni, i koja je obnovljena 1557. i trajala sve do 1776. godine dok je nije ukinuo Carigrad.
Savremena Srpska pravoslavna crkva je uspostavljena 1920. ujedinjenjem mesnih pravoslavnih crkava na teritoriji kraljevine SHS, a pre nje su postojale tri autokefalne crkve: Beogradska mitropolija, Karlovačka patrijaršija i Cetinjska mitropolija.
Danas Srpska pravoslavna crkva ima eparhije i parohije svuda u svetu gde žive njeni vernici.
Crkve u Beogradu
U Beogradu i njegovoj okolini postoji veliki broj crkvi, hramova i manastira tako da ga to čini jednim od duhovnih centara na Balkanu. Ovako veliki broj verskih objekata, čuvara srpske istorije, doprinosi i razvoju verskog turizma.
Velika većina Beogradjana je pravoslavne veroispovesti tako da su u Beogradu najzastupljeniji verski objekti Srpske pravoslavne crkve. Pored toga, u Beogradu se nalazi i nekoliko katoličkih crkava, jedna sinagoga i jedna džamija.
Hram Svetog Save koji se nalazi na Svetosavskom trgu na Vračaru, najveći je pravoslavni hram na Balkanu i jedna je od najvećih pravoslavnih crkava na svetu.
Izgradnja hrama je započeta 1935. i prekinuta sa početkom Drugog svetskog rata, a nastavljena je tek 1985. godine.
Visina kupole je 70 metara, a visina pozlaćenog krsta na kupoli 12 metara, što daje ukupnu visinu hrama od 82 metra. Hram Svetog Save je vidljiv sa svih prilaza gradu i zauzima istaknuto mesto na Beogradskom horizontu.
Crkva Svetog Marka se nalazi u Tašmajdanskom parku i gradjena je od 1931. do 1940. godine. Izgradjena je u srpsko-vizantijskom stilu, po uzoru na manastir Gračanica na Kosovu, velike srpske svetinje iz XIV veka koju je izgradio kralj Milutin. U južnom delu se nalaze mošti cara Dušana koje su prenešene iz njegove zadužbine manastira Sveti arhangeli kod Prizrena.
Pored ovih, i crkva Svete Petke je jedno od velikih svetilišta Beograda. Sveta Petka je jedna od najpoštovanijih ženskih svetitelja u Srbiji i njena kapela je izgradjena 1937. godine neposredno ispod Bogorodičine crkve Ružice, pored izvora koji se smatra lekovitim u lečenju neplodnosti. U crkvi se čuva ruka Svete Petke dok se njene mošti nalaze u Rumunskom gradu Jašiju.
Pored ovih svetilišta u Beogradu se nalazi i veliki broj drugih crkava koje svakako vredi obići i u kojima se za vreme bogosluženja okuplja veliki broj vernika.