Značaj javnih spomenika
Javni spomenici imaju različita značenja, u zavisnosti od načina upotrebe i dizajna, u skladu sa namerama urbanista i političara. To značenje je povezano sa javnim prostorom na kome se spomenik nalazi.
Javni spomenici upućuju na osobe i dogadjaje iz prošlosti koji se smatraju istorijski značajnim, čuvajući istorijsko nasledje, kao primeri istorijske arhitekture. Termin spomenik može i da označava odredjene gradjevine koje se smatraju primerima od značajnog arhitektonskog i kulturnog nasledja.
Spomenici čuvaju nacionalno pamćenje i pružaju i nešto dublje – samovidjenje i smisao.
Oni prenose sećanje na nove generacije i daju smisao istorijskom kontinuitetu.
Poreklo i nastanak spomenika
Reč spomenik ili monument potiče od latinskog moneo, što znači ‘podsetiti’, ‘savetovati’ ili ‘upozoriti’. Javni spomenici se grade hiljadama godina, još od praistorije, preko antičkih civilizacija do današnjih dana, pružajući nam dragocene informacije o prošlim civilizacijama.
Prvi javni spomenici su bili sakralne prirode, dok u današnje vreme oni predstavljaju simbole jedne nacije, ulepšavajući mesta i prostore na kojima se nalaze.
Spomenici Beograda
Prvi javni spomenik u Beogradu oslobodjenom od turske vlasti podignut je na Vračaru 1848. godine, u sadašnjem Karadjordjevom parku. Podigao ga je knez Aleksandar Karadjordjević koji je vladao Srbijom od 1842. do 1858. godine, u čast junaka Prvog srpskog ustanka, oslobodiocima Beograda.
Prema zvaničnim podacima, u 10 Beogradskih opština nalazi se 192 spomenika i 237 skulptura. U prigradskim opštinama ima 70 spomenika i skulptura.
Prvi i jedini spomenik konjanika u Beogradu otkriven je 1882. godine u čast kneza Mihaila Obrenovića, koji je u dva navrata vladao Srbijom. Spomenik je podignut je u blizini nekadašnje Stambol-kapije i visine je 11 metara.
Spomenik Pobednik koji se nalazi na Kalemegdanu, jednom od najlepših parkova naše prestonice, ne spada u prve Beogradske spomenike ali zadivljuje svojom istorijom i grandioznošću. Bio je posvećen obeležavanju desetogodišnjice proboja Solunskog fronta i po prvobitnom planu je trebalo da bude postavljen na Terazijama.
Jedan od najlepših spomenika, kada je o strancima reč, postavljen je 1930. godine u Kalemegdanskom parku, kao zahvalnost toj zemlji na pomoći koju nam je pružila u Prvom svetskom ratu.
U Topčiderskom parku je 1931. godine podignut spomenik Rudolfu Arčibaldu Rajsu (1875. – 1929.), poznatom švajcarskom kriminologu koji je bio veliki prijatelj Srba i koji je mnogo doprineo da istina o srbima i tadašnjoj okupaciji Srbije dopre do svetske javnosti.
U javne i kulturne spomenike spadaju i neki javni satovi. Recimo, u starom Zemunu nalazi se kuća sa sunčanim satom iz 1828. godine koji je zaveden kao raritet posebnih vrednosti.
Danas mlade generacije beogradjana, kao i mnogobrojni turisti i posetioci, imaju mogućnost da otkriju javne spomenike Beograda kao primere neimarske i vajarske lepote.