Nastanak železničkog prevoza
Železnički saobraćaj čine pruge, železnička sredstva i sistemi za regulisanje železničkog saobraćaja. Njime se vrši prevoz putnika i roba a čine ga vozovi, tramvaji, šinobusi i podzemna železnica (metro).
Železnica je jedan od revolucionarnih izuma koji je od industrijske revolucije u Engleskoj brzo počeo da osvaja sve delove sveta. Svaka država je izgradnjom železničkog sistema obezbedjivala privredni, socijalni, politički i kulturni prosperitet nacije. Široku primenu pronalazi tek u XIX veku, kada i u Srbiji počinje izgradnja železničke infrastrukture i ulažu se napori u njenoj izgradnji.
Izgradnja Srpske železnice i prvih pruga započela je 3. jula 1881. godine kada je knez Miloš Obrenović postavio temelj Srpskim državnim železnicama. Tri godine kasnije, 4. septembra 1884. godine svečano je otvorena pruga Beograd – Niš u dužini od 243 km.
Neposredno po otvaranju ove pruge završava se izgradnja (1885.) glavne železničke stanice u Beogradu koja je tada predstavljala jedno od najmonumentalnijih zdanja tadašnjeg Beograda, a danas je spomenik kulture od velikog značaja.
U našoj prestonici je 14. oktobra 1892. godine počela da vozi prva tramvajska linija od Kalemegdana do Slavije. Već 1904. godine pojavili su se moderni tramvaji na struju i potisnuli one sa konjskom zapregom.
Šezdesetih godina XX veka smo u Beogradu čak imali tramvaje sa asfaltiranim podovima, što stariji Beogradjani opisuju ‘kao da stojite na trotoaru, a vozite se’.
Železnički prevoz u Beogradu
Železnički prevoz omogućava gradu da neposredno komunicira sa bližim i daljim okruženjem, sve dokle šine mogu da stignu, a mesta oko Beogradskih železničkih stanica su nekako živahnija, zbog poruka koje donose i odnose vozovi.
U Beogradu imamo nekoliko železničkih stanica, osim glavne tu je i stanica na Novom Beogradu, pa ona u Topčideru, kao i Dunav stanica i železnička stanica Rakovica. Naravno, tu je i železnička stanica ‘Prokop’ sa druge strane Mostarske petlje, zamišjlena tako da ima veliki promet robe i putnika, i koja do danas nije završena.
Danas u Beogradu postoji 12 tramvajskih i 8 trolejbuskih linija u vlasništvu GSP Beograd, koji opslužuje i dve noćne tramvajske linije. Najpoznatija Beogradska tramvajska linija je linija br. 2, poznatija kao ‘krug dvojke’, i koja kruži oko gradskog jezgra.
Izgradnja beogradskog metroa je planirana još 50-ih godina prošlog veka, i danas je Beograd najveći grad u Evropi bez metroa. Kao alternativa planira se izgradnja lakog šinskog sistema nazvanog ‘laki metro’ koji se pokazao uspešnim u rasterećivanju saobraćajnih gužvi u mnogim svetskim metropolama.