Bistri seoski ambijent
Sve je više onih kojima je zbog finansijske situacije odlazak na selo jedini način da odu na odmor, ali postoje i oni kojima cena nije presudna, već je bitna ponuda – ekološki čista sredina uz srpsku tradicionalnu kuhinju, mogućnost da aktivno učestvuju u seoskom životu, da odu u lov i ribolov i prilika da se upoznaju sa starim srpskim zanatima.
Srbija poseduje velike mogućnosti za seoski turizam. Očuvana priroda na selu, čist vazduh sa mirisom cvetova i sena, bistre reke i potoci, divlja i pitoma flora i fauna predstavljaju idealna mesta za odmor. Gosti ovde mogu da se opiste i uživaju ne radeći ništa, ali mogu da budu i aktivni celog dana, kao i da učestvuju u poljoprivrednim radovima. Mnogim turistima je zanimljivo i da se priključe domaćinima u spremanju jela, i da usput nauče i poneki stari srpski recept, gde će im sigurno u sećanju ostati tradicionalna narodna trpeza, sa besedama i zdravicama. Seoski stil života zapamtićete i po saborima, seoskim priredbama i igrama.
Nezaboravni doživljaj predstavljaju duge šetnje kroz bajkoviti seoski ambijent, a možete se posvetiti i planinarenju, branju šumskih jagoda i lekovitog bilja. Neka seoska domaćinstva imaju i terene za mali fudbal i košarku, pa se možete razgibavati baveći se sportom dok ste na odmoru.
Mogućnosti za seoski turizam
Zvanično, seoski turizam u Srbiji postoji od 1933. godine kada je prva grupa od 120 turista došla u Ivanjicu. Sada ovaj kraj predstavlja najrazvijeniju turističku destinaciju u zemlji – u ponudi su Zlatibor, Drina, Tara, Zlatar..
Ponuda u seoskom turizmu je raznovrsna, a sa njom i cene. Može se prenoćiti u rustičnoj brvnari za 500 dinara, ali vas vikend u nekom seoskom domaćinstvu može koštati kao i vikend u Parizu. Seoski turizam čini 27% noćenja svih turista u Srbiji i zadnjih godina se sve više razvija, ali još nije ono što bi trebalo da bude – kapacitet popunjenosti je tek četri odsto. Oko 1000 domaćinstava je ušlo u ovu priču, dok se 500 – 600 njih ozbiljno bavi ovim poslom. Stranaca ima tek oko 7%, što znači da su gosti pretežno domaći, i u proseku se zadržavaju 3.5 dana.
Način života u mnogim srpskim selima ostao je nepromenjen i neiskvaren modernim načinom života. U zamenu za gradsku vrevu nude se čisti izvori, bistri potoci i cvrkut ptica, sve ono što je modernom čoveku potrebno da bi se vratio sebi i odmorio.
Ljudi iz urbanijih sredina sve snažnije osećaju potrebu za boravkom u očuvanoj prirodnoj sredini, za osećajem slobode, mira i opuštenosti. Beg od urbane džungle i usporeniji ritam života i otvoreniji i iskreni ljudski odnosi su ono što privlači turiste da se opredele za odlazak u neko etno selo. Stvaranjem prisne i neposredne atmosfere, koje nema u hotelima, čine da se gost oseća kao kod svoje kuće.